J. S. BACH: Život i djelo: I dio
Bachovo djetinjstvo i prve službe
Stvaralaštvo Johanna Sebastiana Bacha je jedan od najvećih događaja u povijesti europske glazbe. Da bi se dobio konkretniji uvid u opus Johanna Sebastiana te pokušalo razumjeti značenje istoga, prije svega ključ za razumijevanje trebamo potražiti unutar kompozitorova životopisa te povijesnim i društvenim prilikama njegova vremena.
Johann Sebastian Bach je potekao iz velike tradicionalne obitelji glazbenika, (Od druge polovine XVI. stoljeća na svim važnijim položajima kantora u Weimaru, Erfurtu i Eisenachu bili su članovi obitelji Bach. Krajem XVIII. stoljeća gradske glazbenike u Erfurtu nazivali su “die Bach”. Glazbena djelatnost se prenosila s generacije na generaciju, a vrhunac je doživjela pojavom Johanna Sebastiana Bacha), a rođen je 21. ožujka 1685. godine u njemačkom gradu Eisenachu, kao najmlađi od osmero djece. U rodnom gradu je pohađao latinsku školu (1692. -1695.) gdje je bio poučen temeljima humanističkog i teološkog obrazovanja, a pjevajući u školskom zboru saznao je nešto i o osnovnoj glazbenoj teoriji. Njegov otac Johann Ambrosisus Bach je također bio glazbenik i on ga je prvi podučavao sviranju violine dok ga je njegov stric Johann Christoph učio svirati čembalo i orgulje.
Njegova majka Elisabetha je umrla 1694. godine, a otac 1695. godine pa se zato Johann Sebastian Bach preselio najstarijem bratu Johannu Christophu u Ohrdruf. Ondje ga je brat prvi počeo sustavno podučavati glazbi: sviranju klavira i orgulja te tehnici skladanja, a u Ohdrufskoj školi je pjevao u zboru.
Godine 1700. Johann Sebastian je otišao u Lüneburg u školu samostana sv. Mihajla jer ga brat više nije mogao uzdržavati. Ondje je upoznao vokalnu polifoniju XV. I XVI. st. te vokalnu i instrumentalnu glazbu njemačkih i talijanskih majstora. Godine 1703. je kao violinist i orguljaš stupio u službu weimarskog vojvode Johanna Ernsta, a u drugoj polovici iste te godine dobio je mjesto orguljaša i kantora u Arnstadtu. Ondje je Bach napisao prve kantate te mnoga djela za gradsko vijeće.
U dobi od dvadeset godina uzeo je jednomjesečni dopust i propješačio 320 kilometera do Lübecka da bi upoznao i čuo D. Buxtehudea, tadašnjeg najvećeg orguljaša u sjevernoj Njemačkoj. Bach je kod D. Buxtehudea ostao četiri puta duže negoli su mu crkvene vlasti dopustile, pa je pri povratku, zbog prekoračenja dopusta došao u sukob s pretpostavljenima. Bachu su često prigovarali da je svojeglav, a da je između ostalog, za vrijeme propovijedi na kor dovodio nepoznatu djevojku. Smatra se da je ta djevojka bila njegova buduća supruga Marija Barbara s kojom je stupio u brak 1707. godine.S Marijom Barbarom Bach je imao sedmoro djece od kojih su dvoje bili skladatelji Wilhelm Friedemann i Carl Philipp Emanuel. Zbog prekoračenja dopusta i sukoba s nadređenima, iste godine Bach je napustio Arnstadt i postao orguljaš u Mühlhausenu.
Priredio: Danijel Jurišić
